Kada je prije otprilike pet godina Shogek s obitelji dolazila u Hrvatsku, bio im je odobren azil te im je, prevedeno s pravnog jezika na svakodnevni, poslana poruka kako su dobrodošli i kako mogu ostati. Nakon toga, proces dobivanja državljanstva, kao konačni cilj, ide zadanim koracima svojim tijekom. Tako je pet godina kasnije moguće unaprijediti status i tražiti dozvolu stalnog boravka. No, za to je potrebno imati certifikat o položenoj B1 razini hrvatskog jezika.

Već smo izvještavali iz Isusovačke službe za izbjeglice kako je previše prepreka za doći do diplome. Jedna od prepreka su cijene pripremnog tečaja i službenog ispita koje zajedno mogu biti više od 850 EUR. Zatim, oni koji ulaze na tržište rada zbog nepoznavanja jezika, a ne zbog nekompetencije, u pravilu imaju na raspolaganju samo nisko plaćene poslove. Ne mogu se posvetiti učenju jer trebaju žurno početi privređivati za osnovne životne potrebe. Obilježja su to koja pokazuju kako se tu zapravo radi o tzv. zamci siromaštva.

U JRS-u želimo započeti zagovaračku kampanju kojom bi osvijestili javnost i donositelje odluka za poteškoće u integraciji naših novih susjeda, od kojih je, smatramo, najveća prepreka hrvatski jezik. Kada je krenuo veliki migracijski val, bilo je to za naše društvo nešto novo i nepoznato, nešto na što nismo bili unaprijed spremni. U JRS-u smatramo kako sada već kao društvo imamo dovoljno iskustva i kako smo prošli proces učenja, što nam omogućava da bolje prilagodimo sustav tako da odgovara stvarnim potrebama i da bude na obostranu dobrobit.

Konkretno, velika je razlika jesu li tečajevi besplatni i dostupni ili ne. Stoga bi Hrvatska trebala uložiti više napora kako bi migrantima omogućila održiv i dostupan model pristupa kvalitetnom jezičnom obrazovanju. Također, po uzoru na neke zemlje EU, Hrvatska može organizirati agenciju za certificiranje onih koji imaju određene stručne kvalifikacije, ali ih ne mogu dokazati odgovarajućim dokumentima, jer su ili izgubljeni ili uništeni. Očito, imati liječnike koji voze taksije teško da je najkorisnija upotreba njihove stručnosti. Upravo suprotno, najznačajnija korist za nacionalni gospodarski rast zbiva se onda kada osobe mogu doprinijeti svojim punim kapacitetom, odnosno kada doista rade ono za što su i kvalificirane.

Kroz projekt „MUZA – migranti u zajednici“ i organiziranjem tečaja hrvatskog jezika, u JRS-u već nastojimo izaći u susret tim potrebama kako bi Shogek i njezina obitelj, te drugi koji su u sličnim situacijama, imali priliku dobiti dozvolu stalnog boravka. No, smatramo kako je za dugoročnu dobrobit hrvatskog društva i uspješnu integraciju migranata potrebno na razini sustava olakšati pristup kvalitetnom jezičnom obrazovanju, a ne prepustiti inicijativu privatnom ili nevladinom sektoru.